{"id":61880,"date":"2025-02-10T10:39:10","date_gmt":"2025-02-10T09:39:10","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkulja.hr\/?p=61880"},"modified":"2025-02-10T10:39:10","modified_gmt":"2025-02-10T09:39:10","slug":"uzalud-vam-sav-tisak-i-sve-radiopostaje-nasim-srcima-nikad-necete-ovladati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/?p=61880","title":{"rendered":"Uzalud vam sav tisak i sve radiopostaje, na\u0161im srcima nikad ne\u0107ete ovladati!"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Danas slavimo spomendan bla\u017eenog Alojzija Stepinca, zagreba\u010dkog nadbiskupa i kardinala, kojeg mnogi Hrvati ve\u0107 sada smatraju svetim.<\/span><\/p>\n

Stepinac potje\u010de iz velike obitelji, bio je peto od osmero djece. Ro\u0111en je 8. svibnja 1898. u selu Brezari\u0107u u \u017eupi Kra\u0161i\u0107, pedeset kilometara od Zagreba. Prije nego \u0161to je postao sve\u0107enik bio je vojnik i poljoprivrednik. Naime kao vojnik austrijske vojske sudjelovao je u prvom svjetskom ratu gdje je stekao \u010din potporu\u010dnika. Nakon rata upisuje studij agronomije kojeg napu\u0161ta kako bi se bavio poljoprivredom u rodnom Kra\u0161i\u0107u. No ipak je poslu\u0161ao poziv na duhovno zvanje te 1924. godine odlazi na studij u Rim. Zare\u0111en je za sve\u0107enika 1930. godine, a mladu misu je proslavio u poznatoj crkvi Santa Maria Maggiore u Rimu. Ve\u0107 1934. , 24. lipnja, biva zare\u0111en za biskupa u zagreba\u010dkoj katedrali. Tako je postao tada najmla\u0111i biskup na svijetu s 36 godina \u017eivota i nepune \u010detiri godine sve\u0107eni\u0161tva. Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine.<\/span><\/p>\n

Stepinac je simbol otpora komunisti\u010dkom sustavu. Bio je pravi pastir povjerenog stada koji nije pognuo glavu pred re\u017eimom koji je nastojao uni\u0161titi katoli\u010dku crkvu. Za vrijeme II. svjetskog rata javno je govorio protiv progonstava koja je re\u017eim provodio na temelju rase, vjere i ideologije. Zahtijeva po\u0161tivanje svake osobe, osu\u0111uje zlo\u010dine protiv \u010dovje\u0161tva i sve druge nepravde. Sudjeluje u organiziranju skrbi za sedam tisu\u0107a ratne siro\u010dadi i tristotinjak sve\u0107enika. \u00a0I nakon rata nastavlja prosvjedovati protiv ubijanja, nasilja, odmazdi i otimanja imovine koja su se doga\u0111ala pod novom svjetovnom vlasti, Komunisti\u010dkom partijom. Odlu\u010dno je odbio Titov prijedlog o odvajanju Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice, nakon \u010dega je uslijedila medijska kampanja protiv Crkve, a osobito protiv Stepinca. Kona\u010dno je uhi\u0107en 18. rujna 1946., a 30. rujna izveden pred ve\u0107 montirani politi\u010dki sudski proces. Optu\u017een je za suradnju s okupatorom i kvislin\u0161kim vlastima i za \u201epokr\u0161tavanje\u201c Srba.<\/span><\/p>\n

3. listopada 1946. Stepinac je odr\u017eao svoj znameniti govor pred sudom koji nije bio samo njegova obrana ve\u0107 vjeroispovijest kojom je ponovo javno posvjedo\u010dio istinu o vjeri za koju je bio spreman polo\u017eiti i \u017eivot. Stepin\u010deva obrana je opovrgnula optu\u017ebe uz vi\u0161e poku\u0161aja svjedo\u010denja Srba i \u017didova u njegovu korist, no ipak je nevin osu\u0111en 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih 5 godina gubitka gra\u0111anskih prava i zapljenu imovine. Odveden je na izdr\u017eavanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 1951. godine. Bilo mu je dopu\u0161teno slavljenje mise i \u010ditanje teolo\u0161kih knjiga, ali je dr\u017ean u potpunoj izolaciji, podvrgnut trajnim poni\u017eavanjima. Potvr\u0111eno je da je bio sustavno podvrgnut trovanju koje mu je sve vi\u0161e naru\u0161avalo zdravlje. Svjedoci tvrde da je bio na zato\u010denika osu\u0111enih na likvidaciju.<\/span><\/p>\n

Komunisti\u010dka partija ipak nije mogla sprije\u010diti da se glas o njemu pro\u0161iri svijetom, te je on nakon pritiska svjetske javnosti 1951. preba\u010den iz zatvora u Lepoglavi u \u017eupni dvor u Kra\u0161i\u0107u.\u00a012. sije\u010dnja 1953. imenuje ga kardinalom papa Pio XII. Zbog \u010dega sjetovne vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Stepinac nije mogao u Rim, pa u konklave nakon smrti Pija XII., jer nije bio siguran da \u0107e se mo\u0107i vratiti natrag u domovinu, a nije \u017eeli ostaviti svoj narod.<\/span><\/p>\n

Stepinac je u zato\u010deni\u0161tvu razvio apostolat pisanja. Mnogim biskupima, sve\u0107enicima i vjernicima uputio je vi\u0161e od 5000 pisama od kojih je sa\u010duvano oko 700. Napisao je na tisu\u0107e stranica propovijedi. Iako je on bio taj koji je bio zato\u010den u svojim duhovnim djelima tje\u0161io je druge. Iz njegovih propovijedi zra\u010dila je \u017eiva vjera i nepokolebljiva nada te potpuno predanje Bogu. Nije mrzio svoje tu\u017eitelje ve\u0107 je molio i za one koji su ga progonili. Umro je 10. velja\u010de 1960. za vrijeme izdr\u017eavanje kazne. Svojim \u017eivotom i mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u postao je simbol nade hrvatskog naroda koji ga je prepoznao i \u010dastio ve\u0107 za \u017eivota, a osobito nakon smrti, unato\u010d brojnim komunisti\u010dkim zabranama i progonima.<\/span><\/p>\n

Stepinac je zaslu\u017ean\u00a0 i za osnivanje prvog karmela u Hrvatskoj, u mjestu Brezovica. Na njegov prijedlog osnovan je Caritas Zagreba\u010dke nadbiskupije zahvaljuju\u0107i kojem se \u0161irio po ostalim \u017eupama u Hrvatskoj. Utemeljio je i brojne nove \u017eupe i potaknuo izdanje novog cjelovitog prijevoda Svetoga pisma. Posebno je vodio ra\u010duna o va\u017enosti veze Hrvata sa Svetom stolicom, te je s biskupima je radio na proslavi 1300. godina te obljetnice (641-1941), no ona se dogodila tek 1984. na Mariji Bistrici. Montiranu sudsku presudu poni\u0161tio je Hrvatski sabor 1992. kako bi se ispravila povijesna nepravda.<\/span><\/p>\n

Bla\u017eenim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 1998. godine tijekom svog drugog posjeta Hrvatskoj. Papa je tom prigodom rekao da se u osobi bla\u017eenog kardinala Stepinca spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pu\u010danstvo i Europu tijekom 20. stolje\u0107a obilje\u017eenog trima velikim zlima: fa\u0161izmom, nacizmom i komunizmom. Poru\u010dio je da je Stepinac znao da se ne mo\u017ee popu\u0161tati kad je u pitanju istina jer istina nije roba kojom se mo\u017ee trgovati. Papa Benedikt XVI. tako\u0111er je biranim rije\u010dima govorio o bla\u017eeniku opisav\u0161i ga kao neustra\u0161ivog pastira \u010diji herojski \u017eivot jo\u0161 i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija. Alojzijevo mu\u010deni\u0161tvo, hrabrost i postojana vjera u Krista Gospodina u\u010dinili su ga glasovitim u cijelom svijetu. Bla\u017eeni Alojzije za\u0161titnik je Hrvatske, Zagreba, progonjenih ljudi, zatvorenika i bolesnika, te mnogih naselja, u\u010dili\u0161ta, \u017eupa, crkava, kapela i ustanova u svijetu i diljem hrvatskih krajeva. Danas je posebno sve\u010dano u Mirkovcima u \u017eupi bl. Alojzija Stepinca koja slavi svog za\u0161titnika.<\/span><\/p>\n

Misli bla\u017eenog Stepinca su suvremene upravo i danas kada se svijet nalazi pred novim oblikom vladavine preina\u010denog komunizma koji i dalje nije iskorijenjen nego ima nove poklonike koji ga veli\u010daju i idealiziraju.<\/span><\/p>\n

Podsjetimo se na neke njegove misli:<\/span><\/p>\n

\u201dNi\u0161ta me ne\u0107e prisiliti da prestanem ljubiti pravdu, ni\u0161ta me ne\u0107e prisiliti da prestanem mrziti nepravdu, a u ljubavi prema svome narodu ne dam se ni od koga natkriliti.\u201d<\/em><\/span><\/p>\n

\u201dPrvo pravilo, ako \u017eelimo vidjeti bolje dane u budu\u0107nosti, treba iskazivati po\u0161tovanje prema Bogu, koje mu pripada, i to u poniznosti: to je jedini put prema miru!\u201d<\/em><\/span><\/p>\n

\u201dPazite da ostavite sinu za ba\u0161tinu vjeru! \u0160to mu koriste milijuni ako izgubi vjeru! Naprotiv, ako mu ni\u0161ta drugo ne ostavite, nego samo vjeru bit \u0107e sretan!\u201d<\/em><\/span><\/p>\n

\u201dUzalud vam sav tisak i sve radiopostaje, na\u0161im srcima nikad ne\u0107ete ovladati!\u201d<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":4,"featured_media":61881,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[31,12],"tags":[1003,535,853,854],"class_list":["post-61880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hrvatska","category-vijesti","tag-kardinal","tag-mirkovci","tag-stepinac","tag-stepincevo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61880"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61880\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}