{"id":52277,"date":"2024-06-06T13:39:42","date_gmt":"2024-06-06T12:39:42","guid":{"rendered":"https:\/\/vinkulja.hr\/?p=52277"},"modified":"2024-06-06T13:39:42","modified_gmt":"2024-06-06T12:39:42","slug":"i-to-se-dogada-otisao-u-zagreb-ali-djelima-nije-zaboravio-slavoniju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/?p=52277","title":{"rendered":"I TO SE DOGA\u0110A Oti\u0161ao u Zagreb, ali djelima nije zaboravio Slavoniju!"},"content":{"rendered":"\n
\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zlatovez je jedinstven, predivan i prepoznatljiv \u0161oka\u010dki simbol. Bogatstvo Slavonije, kulture i tradicije preto\u010deno u jedinstveni vez. Iza jednog od najljep\u0161ih vezova stoji mladi Antun Leinveber, otac i suprug, zaljubljenik u folklor, koji je odlu\u010dio sa\u010duvati od zaborava ru\u010dni rad po kojem je \u0160okadija nadaleko poznata. Ro\u0111eni Ceranac, mikanova\u010dki zet, s trenutnom adresom u Zagrebu, stvara djela kojih se ne bi postidjele ni najspretnije bake \u0161okice.<\/span><\/p>\n

Antune \u0161to za vas zna\u010di zlatovez? Koliko dugo se ve\u0107 bavite time i kako je sve po\u010delo?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Zlatovez za mene zna\u010di ne\u0161to jako lijepo, jako vrijedno, ne\u0161to \u0161to u meni pobu\u0111uje razmi\u0161ljanje o davnim vremenima. Zlatovezom se bavim sigurno ve\u0107 12 godina, a po\u010delo je tako \u0161to sam oduvijek bio okru\u017een narodnim no\u0161njama i vezenim zlatom koji su u meni pobu\u0111ivali \u017eelju da imam ne\u0161to tako lijepo i vrijedno, oduvijek me to zanimalo. Tako sam krenuo obilaziti stare vezilje kako bih nau\u010dio na\u010din izrade i tako je sve polako krenulo. Nau\u010dio sam raditi obje poznate tehnike zlatoveza, zlatovez preko papira i zlatovez na skroz.<\/span><\/p>\n

\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n

Mo\u017eete li nam re\u0107i ima li razlike izme\u0111u veza i mustri u pojedinim slavonskim mjestima? Koja mjesta su najsli\u010dnija, a koja se najvi\u0161e razlikuju?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Ima razlike u vezovima izme\u0111u mjesta. Kao \u0161to se narodne no\u0161nje razlikuju od mjesta do mjesta, tako se i mustre\u00a0 razlikuju. U \u017eupanjskom kraju ve\u0107ina zlatoveza je ra\u0111ena sa \u017eutim zlatom, kao i u cvelferiji, i ve\u0107ina motiva nije ogra\u0111ena \u017eivim zlatom, dok je u vinkova\u010dkom kraju ve\u0107ina no\u0161nji uz \u017euto zlato vezena i bijelim zlatom (srebrom). \u0110akovo i sela u okolici su specifi\u010dna po velikim cvjetnim mustrama. Slavonski Brod i okolica je prepoznatljiva po raznovrsnim katorima iako sva mjesta imaju sve te raznovrsne elemente: zlatovez naskroz, vez preko papira, katori i \u017eivo zlato. Kada bi i\u0161ao u detaljnu analizu svih mjesta, svega, bilo bi poprili\u010dno op\u0161irno.<\/span><\/p>\n

Profesionalni ste plesa\u010d ansambla ”LADO”. Vjerujem da je to jako zahtjevno, ali i srcu drago zanimanje. Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o tome \u0161to zna\u010di biti stalni \u010dlan ”LADA” ?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Tako je. Profesionalni plesa\u010d i pjeva\u010d u Nacionalnom folklornom ansamblu LADO od 2012. godine. Stalni \u010dlan LADA zna\u010di da nam je to posao i da smo svaki dan od 9 \u2013 14h u plesnoj dvorani. U 9h imamo zagrijavanje, kondicijsku pripremu, u 10h po\u010dinje na\u0161a plesna proba na kojoj uvje\u017ebavamo koreografije koje su trenutno na repertoaru ansambla. Nakon toga slijedi vokalna proba od 12:30h do 14h. To je recimo jedan na\u0161 radni dan kada smo u dvorani, ne\u0161to druga\u010dije je kada smo na putu i imamo koncerte. Nije uvijek lako biti u top formi jer ponekad dolazi do ozljeda, ali je ne\u0161to \u0161to ispunjava srce i du\u0161u pogotovo kad dio na\u0161e prebogate ba\u0161tine prenesemo publici.<\/span><\/p>\n

\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n

Kroz svoj profesionalni put susreli ste s brojnim narodnim no\u0161njama i obi\u010dajima. Ima li no\u0161nji iz drugih krajeva\u00a0 koje se po zahtjevnosti izrade mogu usporediti s na\u0161im \u0161oka\u010dkim zlatovezom?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Svaka no\u0161nja koja je rukom ra\u0111ena ima svoju veliku vrijednost. Te\u0161ko je uspore\u0111ivati takve stvari jer svaki vez je zahtjevan na svoj na\u010din. Svakako bi izdvojio vezove na vrli\u010dkim no\u0161njama, vezove na no\u0161njama Ravnih kotara, vezove na prigorskim no\u0161njama, no mogao bih izdvojiti jo\u0161 i mnoge druge jer je svaka na svoj na\u010din posebna.<\/span><\/p>\n

Iz vlastitog iskustva, mislite li da smo mi Slavonci pomalo zaboravili koliko blago posjedujemo?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Mislim da nismo svjesni koliko je vrijedno to na\u0161e blago jer ve\u0107inu toga \u0161to je vrijedno \u010duvamo na dnu ladi\u010dara i pretrpani smo novoizra\u0111enim zlatovezima koji ponekad nisu dobro napravljeni, a danas zapravo malo ljudi zna prepoznati razliku.<\/span><\/p>\n

\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n

Kakve su reakcije ljudi kada vide motive zlatoveza na modernoj odje\u0107i?<\/span><\/strong><\/p>\n

– \u0160to se ti\u010de moderne odje\u0107e i zlatoveza, na nekoliko doga\u0111aja nosio sam ko\u0161ulju vezenu zlatom i moram priznati da su reakcije bile odli\u010dne. Puno ljudi mi je pri\u0161lo i raspitivalo se o ko\u0161ulji. Izra\u0111ivao sam \u010dak i bro\u0161eve sa zlatovezom koji su bili dosta tra\u017eeni pa se isti nose i na drugom kraju svijeta. Mislim da se zlatovez i danas cijeni i da se nosi s ponosom.<\/span><\/p>\n

Jeste li razmi\u0161ljali o tome da poku\u0161ate i vi vlastito znanje prenijeti na druge? Jesu li mladi, ali ne samo oni ve\u0107 i stari, danas uop\u0107e zainteresirani za ru\u010dni rad?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Da, naravno. Ve\u0107 po tom pitanju djelujem. Imao sam nekoliko radionica zlatoveza. Jo\u0161 je uvijek ve\u0107ina zainteresiranih starije populacije, ali na\u0111e se tu i koja mla\u0111a osoba. Upravo sam ove godine na radionici imao dvije djevojke sa Tekstilno-tehnolo\u0161kog fakulteta u Zagrebu, tako da ima nade, vjerujem kako \u0107e mladih biti jo\u0161 vi\u0161e.<\/span><\/p>\n

Va\u0161a supruga tako\u0111er je zaljubljenik u folklor. Upravo ste joj vi izvezli ”vjen\u010danicu”. Mo\u017eete li na re\u0107i koliko vremena vam je trebalo i ima li uop\u0107e cijene za takav jedan rad?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Ta ”vjen\u010danica”, odnosno no\u0161nja, specifi\u010dna je po tome \u0161to sam je vidio puno prije nego svoju suprugu. No\u0161nju sam radio po fotografiji mladenaca iz Cerne iz 1916. godine. Kada sam vidio tu fotografiju znao sam da \u0107u jednog dana napraviti repliku te no\u0161nje za svoju budu\u0107u suprugu. No\u0161nju sam po\u010deo izra\u0111ivati dan nakon \u0161to sam zaprosio suprugu i sama izrada je trajala oko godinu dana, zavr\u0161io sam ju mjesec dana prije na\u0161eg vjen\u010danja. Cijela no\u0161nja je novoizra\u0111ena od ru\u010dnog tkanja na tkala\u010dkom stanu, vo\u0161tanog vijenca za glavu, srmene tkanice pa \u010dak i cipela ra\u0111enih po mjeri. Na to sve zlatovez u tehnici naskroz vezen rukom. Sam prega\u010d je vezen 3 mjeseca, svakodnevno po 6 sati. Tad jo\u0161 nismo imali djecu pa je bilo izvedivo (hahahaha). \u0160to se ti\u010de cijene, te\u0161ko je procijeniti i uop\u0107e naplatiti toliki trud, ali sigurno nekoliko tisu\u0107a eura.<\/span><\/p>\n

\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n

Evo i za kraj, mo\u017ee li se ljubav prema zlatovezu iz hobija pretvoriti u uspje\u0161an posao? Va\u0161i radovi su osvojili i neke nagrade?<\/span><\/strong><\/p>\n

– Negdje na zapadu sigurno da, ali trenutno ovdje kod nas ne s obzirom na nisku plate\u017enu mo\u0107. Ali to je zapravo ljubav koja nema cijenu i zaljubljenici u tradiciju to prepoznaju i znaju kakvo bogatstvo imaju pred sobom. Mogu istaknuti kako sam imao suradnju s modnim dizajnerom Damirom Begovi\u0107em koji je sa svojom diplomskom kolekcijom EX-vonia osvojio prvu nagradu na presti\u017enom modnom natjecanju iD International Emerging Designers Show u Dunedinu (Novi Zeland). Kolekcija EX-vonia inspirirana je visokom modom i slavonskom narodnom no\u0161njom. Za tu priliku sam izradio prekrasan korzet sa zlatovezom i zaista sam ponosan i na taj rad. Na manifestaciji ”Obnavljamo ba\u0161tinu” u Trnjanima 2023. godine osvojio sam prvo mjesto za najbolju rekonstruiranu no\u0161nju Hrvatske. Priznanja i nagrade me zaista ispunjavaju ponosom i poticaj su za daljnji rad i usavr\u0161avanje, kao i za preno\u0161enje ove ljubavi novim generacijama.<\/span><\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
IZVOR: Antun Leinveber<\/figcaption><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":52286,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12,27,15],"tags":[179,180,181,73,182,183,184,144,185,186,146,187,28,14,188,24],"class_list":["post-52277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-zanimljivosti","category-zupanija","tag-ansambl-lado","tag-brod","tag-cvelferija","tag-dakovo","tag-lado","tag-narodna-nosnja","tag-nosnja","tag-obicaji","tag-posavina","tag-slavonski-brod","tag-sokadija","tag-sokci-2","tag-vinkovci","tag-vukovarsko-srijemska","tag-zlatovez","tag-zupanja-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=52277"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/52277\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/52286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=52277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=52277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vinkulja.com\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=52277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}